Search This Blog

Monday, April 01, 2013

Lista pergunta hirak nebé bai-bain mosu iha Entrevista servisu

Hau hasoru bebeik kolega barak nebé sempre ta’uk, nakdedar no laiha konfiansa atu hakat ba entrevista servisu nian depois de liu shortlist. Hau koko atu ajuda hodi prepara lista pergunta nebé bai-bain mosu iha entrevista atu nune’e fasilita maluk sira seluk nebé karik iha momentu ida ne’e buka hela servisu ou karik hein hela loron atu ba tuir entrevista.

Image
Pergunta sira ne’e foti husi hau nia experiensia rasik wainhira tuir entrevista iha servisu oi-oin nebé hau hasoru ona, no mos husi experiensia wainhira hau sei servisu nudar asesor ba Jestaun Rekursu Umanu iha Setor Justisa tempu hirak liu ba. Klaru katak pergunta hirak ne’e sei la mosu dala ida deit iha entrevista nia laran, maibe hanesan mata dalan, pergunta hirak ne’e mak dala barak mosu. Atu fasilita, hau sei kahur mos ho pergunta balu nebé ho lian Ingles. (Presiza hatene katak entrevista servisu iha Timor la’os ho lian Tetum deit.

Bele le mos Resposta ba pergunta balu nebe bai-bain mosu iha entrevista servisu.

Image
Prontu, pergunta hirak ne mak hanesan tuir mai ne’e:
  1. Tell me about yourself / Dehan mai hau kona ba ita nia-an
  2. What are your strengths? Saida mak ita nia kbiit ka forsa?
  3. What are your weaknesses? Saida mak ita nia frakeza ka pontu fraku?
  4. Why would you want this job? Tamba saida mak ita hakarak serbisu  pozisaun ida ne’e?
  5. What makes you think you are qualified for this job? Saida mak halo ita sente katak ita serve duni ou kualifiakdu atu hetan serbisu ida ne’e?
  6. What attracts you to this company? Saida mak halo ita hakarak aplika mai organizasan ka kompanhia ida ne’e?
  7. Why should we hire you? Tamba saida mak ami tenki fo pozisaun ida ne’e ba ita-boot?
  8. Why do you think you are better than the others that we interview today? Tamba saida mak ita sente katak ita diak liu sira seluk nebé ami entrevista ohin loron?
  9. What can you contribute to this company? Saida mak ita bele kontribui ba organizasaun ka kompanhia ida ne’e?
  10. What can you do that other candidates cannot do? Saida mak ita-boot bele halo maibe kandidatu sira seluk labele?
  11. Tell me about a time where someone has criticized your work. Dehan took mai hau wainhira ema ruma kritika ita-boot nia serbisu. Konta took istoria ne’e no oinsa ita responde?
  12. Tell me about a time where you had to give someone constructive criticism. Dehan took mai hau  ita nia experiensia wainhira tenki fo ema ruma kritika nebé konstrutivu. Oinsa ita fo?
  13. Tell me a time where you had a problem in your workplace. How you handle it? Dehan took mai hau  ita nia experiensia  hasoru problema iha serbisu fatin. Konta took problema ne’e, no oinsa ita resolve?
  14. What were your responsibilities at your last job? Saida deit mak ita nia responsabilidade iha serbisu passadu?
  15. What do you know about us? Saida mak ita hatene kona ba organizasaun ka instituisaun ida ne’e?
  16. Are you willing to relocate? Ita prontu atu atu halo tuir karik ami reloka ita ba distritu ruma?
  17. If you were interviewing candidates for this position, what personality traits you look for? Se ita boot rasik mak fo entrevista ema ba pozisaun ida agora ita konkore ba, personalidade saida mak ita hakarak husi ema sira mai entrevista ne’e?
  18. Give me five words that describe your personality? Dehan mai hau ho liafuan lima kona ba ita boot nia personalidade!
  19. If I were your boss asked you to do something in what you do not agree, what would you do? Karik ita boot nia xefi ka director haruka ita boot atu halo buat ruma, maibe ita boot rasik sente katak ne la los no ita la konkorda, saida mak ita boot sei halo?
  20. Why are you leaving your current job? tamba sa mak ita hakarak husik ita nia serbisu ida agora dadaun ita serbisu ba ne’e?
  21. Give me an example of a time you made a mistake. Fo took ezemplu ruma mai hau wainhira ita boot halo sala ruma iha serbisu fatin
  22. How would you feel if you had to work with someone who knew less than you? Saida mak ita sente no halo wainhira ita serbisu hamutuk ho ema ida nebé iha kunhesimentu liu ita boot?
  23. What are the three characteristics of personality with your friends describe you? Ita nia karakteristika saida mak pelu menus ita-boot nia kolega sira deskreve kona ba ita boot nia-an. Temi took karakteristika tolu.
  24. What are the reasons for you to apply for this job? Razaun saida mak ita hakarak aplika ba pozisaun ida ne’e?
  25. Can you tell us, why do you want to work with us? Dehan took mai ami, tamba sa mak ita boot hakarak atu serbisu ho ami?
  26. Can you identify any specific challenge(s) that possibly arise when working in this post? How will you overcome them? Identifika took problema saida mak iha posibilidade atu mosu wainhira serbisu iha pozisaun ida ne’e. oinsa ita atu resolve?
  27. Tell me what would you do when you have many competing deadlines of tasks  given by your supervisors? How would you handle them? Karik ita boot nia xefi fo serbisu ruma no dehan katak tenki halo hotu antes lorokraik, tuir mai iha fali mos pedidu oi-oin seluk tan husi ita nia xefi rasik no xefi sira seluk, no sira hotu tenki hotu iha loro-kraik, oinsa ita atu organiza serbisu hirak ne’e?
  28. Tell me about any task you assigned have been too difficult for you. Dehan tok mai hau sebisu ruma nebé  uluk xefi sira fo fiar ba ita no ita sente difisil duni atu halo!
  29. What kind of personality makes it easy to work with and why? Ema ho personalidade halo nusa mak ita sente serbisu diak liu ka par liu ho ita no tamba saida?
  30. Tell me what would you after you complete several tasks before the end of the day? Dehan tok mai hau saida mak ita halo karik laiha serbisu ruma iha kantor ba ita atu halo, por ezemplu, ita nia serbisu loron ida ne’e nian hotu iha tuku 3 lorokraik? saida mak ita sei halo husi tuku 3 to'o tuku 5?
  31. What will you miss about your last job? saida mak ita sei saudades (rindu) kona ba ita nia serbisu passadu?
  32. Is there someone in your past professional who has changed your ways? Iha ema ruma iha ita nia serbisu professional passadu mak fo influensia ba ita nia moris no vida professional?
  33. What is your ideal company? Organizasaun no kompanhia ida nebé mak ideal ba ita-boot?
  34. What are you most proud of in your life? Saida mak ita sente orgulho los iha ita nia moris?
  35. What do you enjoy doing? Saida mak ita gosta teb-tebes atu halo?
  36. How is your work style? Oinsa ita nia estilu ka modelu servisu?
  37. What would your ideal work situation? Ita nia situasaun serbisu ideal ne mak ida hanesan nebe?
  38. What do you least like about your last job? Saida mak ita la gosta liu iha ita nia fatin serbisu passadu?
  39. What about your last boss? Ita nia xefi ida iha serbisu passadu ne’e ema ida ho jeitu oinsa?
  40. Got a question? Karik ita-boot iha pergunta ruma?
  41. When have you been most satisfied in a job? hanoin took, tempu nebé mak ita satisfeitu los ho ita nia serbisu?
  42. What are three positive things your last boss say about you? Temi took buat pozitivu tolu nebé ita nia xefi iha serbisu pasadu temi kona ba ita boot nia-an
  43. What were the negative things your last boss had? Saida mak ita la gosta (buat negativu) husi ita nia xefi ida ikus ne’e?
  44. What are your goals if you get this job? saida mak hanesan ita nia objetivu kuandu hetan pozisaun ida ne’e?
  45. Give me an example of an occasion when you did something for the company far beyond what was required of you. Dehan took mai hau ezemplu ida wainhira ita boot halo serbisu exelente ruma ba kompanhia  maske kompanhia nunka husu ka ezizi ita atu halo.
  46. Who has made the biggest impact on your career and how? Saida mak ita la gosta husi ema seluk wainhira ita serbisu, no oinsa it abele kontrola problema ida ne’e?
  47. What is the most important thing you learned in school? Saida ida mak importante liu ita aprende husi ita nia eskla?
  48. What are the characteristics of a good leader? What a bad leader? Tuir ita boot nia hanoin leader ida ladiak ne mak oinsa? Ne ida nebé mak leader ida nebé diak?
  49. If you discovered that your company is doing something illegal, such as fraud, what would you do about it? Se ita boot deskobre katak ita nia organizasaun ka kompanhia halo buat ruma nebé illegal ka fraud, saida mak ita boot sei halo?
  50. If your boss to ask what training or experience you need, what would you say? Se ita boot nia xefi husu treinamentu ka experiensia saida mak ita hakarak, saida mak ita sei dehan?
  51. What tools and techniques you use to keep organized? Tekniku saida mak ita sei uza atu halo ita nia serbisu hotu organizadu?
Bom Suksesu
Billito Soares

Istoria kona ba Legenda St. Valentine

Istoria kona ba Loron valentine ka bai-bain ema bolu Valentine’s Day – no istoria kona ba Santo Padroero  ne’e – to’o agora sei sai hanesan mistériu boot ida. Maibé ita hatene katak fulan Fevereiru kleur ona hili hanesan fulan ba domin nian, no katak Loron Santo Valentine, hanesan ita hatene agora, sei iha uitoan influensia husi istoria Igreja Kristaun no mos tradisaun antigu Roma. Pergunta boot ida, Se los mak Santo Valentine ne’e? Tamba saida mak nia famozu no iha relasaun istoria ho ritus antigus Roma nian?

Tuir hau nia peskiza, Wikipedia no fontes barak rekuñese mais ou menus iha Santo tolu mak ho naran Valentine ka Valentinus, i nain tolu ne hotu sai martir katak ema oho tamba dedikasaun (razaun domin, fiar, esperansa, no karidadade seluk tan). Istoria ida famozu liu mak dehan katak Valentine ne’e padre ida iha periodu terseiru sékulu (abad ke-3) iha Roma. Wainhira Imperador Claudius II desidi katak foin-sa’e sira hotu klosan lai atu nune’e bele servi lai nudár soldadu (tamba nia fiar katak klosan sira sei diak no forsa liu kaben na’in sira), padre Valentinus ne’e kontra tiha lei ida ne’e, hodi fo kaben ba mane klosan balu nebé iha domin boot teb-tebes ba sira nia namorada. Maske nia hatene katak prátika ida ne’e kontra ona ukun nain Claudius, tamba dedikasaun ba jovem sira nia domin, nia kontinua fó kaben ba foinsa’e sira iha fatin sub-subar. Loron ida, Imperador (ukun-nain) Claudius deskobre kona ba nia hahalok no fo ordem hodi oho tiha nia.

Istoria seluk dehan katak Valentine parese hetan oho tamba koko atu salva prizioneirus Kristaun sira nebé nebé hetan detensaun, baku, no torturas iha prizaun Roma. Tuir legenda ida, katak Valentine rasik haruka duni Karta “valentine” ida (karta primeiru iha istoria valentine nian), wainhira nia-rasik iha hela prizaun. Karta Valentine nebé nia hakerek ne’e haruka ba feto ida nebe nia gosta no laran monu ba, – parese karsereiru (ema nebé hatama nia ba prizaun) nia oan feto – nebé sempre vizita nia iha prizaun. Antes nia atu mate, tuir istoria, nia haruka karta ida ba feto ne’e, no karta ne’e hakerek iha liur no asina iha laran, “From your Valentine,” iha lian Tetum katak “Husi O nia Valentine”, expresaun ida nebé sei uza to’o ohin loron, iha karta valentine sira. Maske istoria husi Valentine nian ne’e hotu hotu-hotu la klaru, istoria sira ne’e hotu, fó émfaze ba espíritu simpátiku, heróiku, no- importante liu – figura romántiku. Iha Periodu Medieval (periodu Imperador Roma monu no komesa periodu Renaissance), tamba ninia reputasaun, Valentine sai hanesan santu ida nebé popular liu iha Inglaterra no França.

Orijem husi (loron) Valentine’s Day: Festival Tradisaun Relijiaun  iha Fulan Fevereiru

Maske balu fiar katak Valentine’s Day selebra iha fulan klaran fulan Fevereiru hodi komemora aniversariu St. Valentine nia loron mate ka loron hakoi – nebé parese akontese iha A.D. 270, – maibé ema barak mak fo komentáriu katak Igreja Kristaun parese desidi atu selebra festa St. Valentine iha fulan klaran fulan Fevereiru hanesan esforsu ida atu “Christianiza” selebrasaun tradisaun relijiaun ida naran Lupercalia. Lupercalia selebra iha mediu fulan Fevereiru ou dalaruma iha loron 15 fulan ida ne’e. Lupercalia hanesan festa fertilidade ida dedika ba Faunus, Roma nia dewa (maromak) ba agrikultura nian nune’e mos ba fundadór Roma nian, Romulus no Remus.

Atu komesa festival ne’e, membru husi Luperci, serikat ida husi Padre Romanu, sei halibur hamutuk iha fatuk kuak sagradu ida, nebé fiar hanesan fatin ba bebé Romulus no Remus (fundador Roma) moris no hela to’o boot husi asu fuik (she wolf) Lupa hanesan inan. Padre sira sei hasa’e sakrifisiu bibi ida, ba fertilidade, no asu ida ba purifikasaun. Sira sei loke bibi nia kulit, hoban iha ran sakrifisiu sira ne’e, depois lori ba Estrada, hodi kose ba feto sira sira hasoru no mos ai-horis sira nebé sira kuda. Feto sira la ta’uk maibé oferese sira nia-an atu kose ran ne ho bibi kulit ne’e tamba sira fiar katak ida ne’e bele halo sira fertile (bele iha oan) iha tinan oin mai.  Depois tuir mai iha loron hanesan, tuir lejenda, feto sira iha sidade ne’e sei hakerek naran iha surat tahan no tau iha urna boot ida. Mane klosan sira iha sidade ne’e ida-ida sei hili naran ida hodi sai hanesan par ba tinan ida ne’e. Par hirak ne’e barak mak rezulta iha kazamentu.

Valentine’s Day: Loron ba Domin

Lupercalia sei kontinua iha vida Kristaun iha inisiu, maibé ikus mai hapara tiha antes tama ba sékulu 6 (abad ke-6), tamba hare hanesan ses dook uitoan husi fiar Kristaun nian, wainhira Amo Papa Gelasius deklara loron 14 Fevereiru February hanesan loron Valentine nian ka Valentine’s Day. Maibé iha tempu ne’e loron ida ne’e seidauk iha asosiasaun ho romansa ka domin. Iha Sékulu Medioval iha França no Inglaterra loron 14 Fevereiru hanesan loron inisiu ba manu sira kaben, ida ne’e aumenta tan idea ba idea anterior katak loron 14 Fevereiru ne’e tenki sai hanesan loron romansa ka domin nian.

Liafuan domin Valentine nian komesa sai popular iha kedas Sékulo Medioval, maske liafuan eskritu ka hakerek foin komesa depois de tinan 1400. Liafuan domin eskrita mais antigun nebé sei existe mak poezia ida nebé Charles, Duke ba Orleans hakerek iha tinan 1415, ba ninia fen wainhira nia iha hela prizaun iha Torre London, tamba hetan kapturasaun durante funu Agincourt. (ninia poezia domin ne’e agora sai ona hanesan koleksaun manuscript iha Biblioteka Inglaterra (Brisits Library) iha London, Inglaterra). Tinan hirak tuir mai, Liurai  Henry V selu ema ida naran John Lydgate atu hakerek karta valentine ida ba Sra. Catherine husi Valois.

Valentine’s Day ohin loron

Agora kuaze nasaun hotu-hotu selebra Loron Valentine. Iha Inglattera, Valentine’s Day komesa selebra popularmente iha sékulu 17. Antes tama ba sékulu 18, sira komesa ona troka prezente ka nota domin nian ba malu ho sira nia namoradu ka namorada, no tama ba sékulu 19, kartaun ka Kartu Valentine komesa imprime no fa’an iha loja tamba mákina impressora mos iha ona. Ho teknolojia foun ne’e tradisaun ne’e mos nakloke ba ema barak liu tan, nebé antes nunka hatene ida ne’e. Kartaun sira ne’e mos fasil atu sosa, i ajuda teb-tebes ema balu nebé difisil atu expressa sira nia hanoin no sentimentu  iha liafuan eskrita.
Americano sira parese komesa troka sasan no liafuan nebé halo ka hakerek rasik ho liman mais ou menus iha sékulu 17. Iha tinan 1840an, Esther A. Howland komesa fa’an kartaun Valentine primeiru ho númeru nebe boot iha America. Howland, agor kuñesidu hanesan “Inan ba Valentine,” halo kriasaun kartaun ho renda orijinal, fitas no fotos koloridus nebé koñesidus ho naran “sukata”.

Iha Timor, tradisaun ida ne’e parese komesa iha tinan 1990an. Wainhira hetan influensia husi Indonesa. La hatene los ka lae, ida ne’e hanesan hau nia hanoin deit. Presiza husu fali ba ema nebé estuda Historia Timor nian (Historian of East Timor), karik iha.

Ho ida ne’e, agora Loron ida ne’e sai hanesan loron boot ida ba ita hotu. Hein katak ita hotu bele expressa ita nia domin ba ita nia namoradu/a iha loron kmanek ida ne’e. Sira nebé durante ne’e hala’o domin platóniku (mau tapi malu, atu dehan maibé tauk nia la simu), loron ida ne’e mak loron ida perfeitu. Se sei moe nafatin atu hasoru diretamente, haruka netik karta ka aifunan ida ba. Ita nunka hatene karik ita nunka koko. Se ita hanoin katak nia la gosta ita, no ita nunka koko, ninia resposta mak ne’e, 100% nia la gosta duni. Maibe karik koko, ita iha possibilidade katak nia gosta 50%, hehehehehe.

Boa sorte.

Billito

Ba hau nia Amor iha Timor, Happy valentine day,

Oinsa atu hakerek Curriculum Vitae ida diak, lori posibilidade ba tama “Short list”



Loron diak ba malu sira. Karik iha tempu bele le mos
Karik ita husu, tamba sa mak ita tenki prepara Curriculum Vitae (CV) ka resume, ninia resposta mak ne'e. Simplesmente, atu fo oportunidade ba ita 'fa'an' ita nia-an, fo hatene saida mak iha (kualifikasaun, abilidade no experiensia) no saida mak ita sei bele halo, karik ita manan ba pozisaun ida ne'e. Tan ne'e nia objetivu ida deit, atu ita bele tama ba lista badak ka bai-bain ema temi Short-list. Maibe maluk sira rona ona kolega balu ka experiensia rasik katak dala barak CV ne'ebe ita hatama la lori ita ba short list. Ida ne'e halo ita frustadu no halo espekulasaun oi-oin.
Atu habadak hakerek ida ne'e, hau atu dehan deit, iha razaun barak mak ita la tama shortlist, maibe tuir hau nia hanoin, kuandu ita iha kualifikasaun, experiensia adekuadu no mos abilidade lubuk ida, maibe la tama nafatin shortlist, parese ita nia CV mak la dun diak karik.

Hau koko hatudu iha ne’e CV nebé ladun diak, no nebé mak diak hodi explika mos tamba sa ida seluk diak no ida fali la diak. Ho esforsu uitoan, ita bele bele kria CV ida nebé diak no halo ema hakarak le ita nia CV hodi konsidera ita tama ba shortlist. Karik la diak, hau bele dehan katak, haré deit pajina dahuluk husi ita nia CV, ema baruk tiha ona, sa tan kuandu sira tenki ta’es aplikasaun nebé tama to’o 200 (por ezemplu) ba vaga ida deit.

Atu lalika dada lia, haré ezemplu ida iha kraik ne’e.

Husu ba ita nia-an, karik ita mak halao selesaun ba dokumentus 200 ba pozisaun ida (ezemplu finansa, nebé presiza ema hatene mos sistema finansa komputerizadu), ita konsidera CV hanesan ida iha leten ne’e? Hau koko tau modelu ida ne’e, tamba koalia lolos deit, hau haré no simu bebeik modelu hanesan ne’e iha hau nia experiensia iha Timor. Ida ne’e modelu ida antigu los ona no ema kopia, passa no fahe ba malu ho gratuita. Fasil maibé la reprezenta ita nia-an lolós.

Hau nia observasaun husi CV iha leten, mak ne’e:
  1. CV ida ne’e alista deit informasaun jerál
  2. Iha informasaun hirak nebé la relevante atu tau iha neba. (sexu, relijiaun, uluk eskola SD no SMP iha nebé). Organizasaun la presiza hatene SD no SMP, exceptu ida ne mak ita nia kualifikasaun ikus, no sst)
  3. La atrai ema nebé le. Karik ema ne’e tenki ta’es CV 200, hetan ida hanesan ne’e nia hakat liu le fali CV seluk.
  4. Nia la explika lós saida mak ita bele halo. Pior liu tan balu prienxe edukasaun formal parte universidade nian, tau los mak Universidade nia naran la tau nia foti jurusaun saida.
  5. Tipikal error ida mos mak kona ba tau edukasaun formal ho non-formal ho modelu ida nebé tinan pasadu sira komesa uluk. (husi SD – SMP – sai tiha nivel aas). Ou iha lista treinamentu, komesa fali husi 2001, depois 2011 ka ida ikus liu, tau liu iha okos.
  6. Em jerál, organizasaun la hatene saida mak ema ne’e bele oferese ka bele kontribui karik nia liu.
Se ita nia CV hanesan karik iha leten, parese agora ita husu, ida hanesan nebé mak CV diak? Pergunta diak.

Resposta, laiha estandar ida fixu ba ita, no se deit bele prepara CV ida diak. Ho esforsu no hatene saida mak CV, ita sei halo CV ida nebé atrai tebes organizasaun. Atu nune’e maske iha kompetisaun makaas, ho CV nebé hakerek ho diak, it iha posibilidade ba tama entrevista duke ema nebé iha experiensia no kualifikasaun diak liu ita.

IMPORTANTE mak ne’e, hatene katak CV iha nia objetivu ida deit, atu manan shortlist hodi tama ba entrevista. Tan ne’e CV hanesan iklan ka promosi kona ba ita nia-an. La seluk la leet ida. Hanesan hau dehan, laiha estandar ida fixu, maibé pelu menus, CV nebé diak tuir kriteria sira hanesan tuir mai ne’e (iha kriteria barak, maibé hau tau deit sira nebe relevante ba ita atu labele hanaruk liafuan). Ezemplu ida sei tau iha ikus liu hodi bele kompara diak liu tan ho modelu CV ida antes.

TIPS ba CV nebé diak
1. Tenke hatene objetivu husi ita nia CV ne’e
Hanesan ezemplu iha leten, organizasaun bele hatene kedas, aplikante rasik ladun hatene objetivu husi nia aplikasaun. Dala barak ema kopia tiha CV modelu ida depois hatama CV ida ne ba kualker pozisaun nebé loke. Hau sempre bolu ida ne ho naran “CV Jenériku”. CV Jeneriku ne’e, hau bele dehan, hau simu bebeik, I balu ema ketik tiha husik hela spasi mak prienxe ho liman deit. Labuat ida, namanya usaha, J. Se bele ita hadia tuir objetivu. Ezemplu, se ita nia CV ne atu aplika ba pozisaun administrasaun, ntaun ita mos presiza hadia tuir ninia objetivu.

2. Prepara Sumariu badak ida kona ba ita nia Abilidade (skill).
Sumáriu ne’e bele hakerek iha primeiru liu iha pajina primeiru ou bele mos iha pájina ikus liu, atu nune’e ema nebé le, hatene kedas saida mak ita bele halo. Parte ida ne’e, laos deit atu kria lista naruk ida kona ba ita nia kualidade (ez. Disiplina, kreativu, badinas, ema nebé bele rezolve problema, nsst), maibe mos koko atu elabora ho experiensia moris nian ka experiensia serbisu.

3. La presiza tau informasaun nebé la relevante   
Informasaun sira hanesan tinan, relijiaun, sexu, la presiza atu tau iha neba, exceptu sira nebé atu aplika ba funsionariu públiku (maibe ne kontextu seluk nebé ita bele debate iha fatin seluk).
Karik ita nia eskola ikus liu mak Universidade, la presiza tau SD, SMP, no SMA, tamba laiha ema ida mak hakarak atu hatene kona ba informasaun hirak ne’e, i laiha relasaun ho servisu nebé ita aplika ba. Diak liu tau deit mak kualifikasaun final.

4. Experiensia Servisu la’os alista deit
Karik  iha experiensia serbisu, presiza hakerek iha modelu nebé atrai ema atu le. La’os atu alista deit, maibe presiza mos atu elabora, saida mak ita halo no saida mak ita atinji ona. Iha serbisu fatin balu, hakarak haré durasaun no pozisaun ita serbisu ba. Presiza ita hakerek mos ho klaru atu nune’e ema haré ho fasil kona ba informasaun hirak ne’e.

5. Informasaun nebé ita hanoin importante liu, presiza hakerek iha leten ou linha primeiru
Psikolojikamente, kuandu ema simu CV barak liu, ema sei la le hotu informasaun naruk nebé ita hakerek, sira le liu deit linhas primeirus. Estratejia ba ita mak ne’e, buat nebé ita hanoin importante ba sira atu hatene, tenki tau iha primeiru.

6. Saida mak ita atinji la’os lista responsabilidade
Liga ho númeru 4, CV nebé tau lista naruk kona ba responsabilidade serbisus anterior, dalaruma ema baruk atu le, iha ingles karik dehan “boring” (membosankan) no la efisien atu promove ita nia-an ba sira hodi tama ba entrevista. Duke hakerek responsabilidade, hakerek saida mak ita atinji ou halo iha experiensia passadu nebá.

Maibé ida ne’e depende. Bele mos hakerek lista responsabilidade maibe diak liu tan kuandu aumenta ho saida mak atinji

7. Dokumentu nia layout ne’e fasil atu ema tuir no haré
Parte ida importante mos mak lay-out ka oinsa ita edit informasaun sira ne’e no tau iha format ida diak.
Atu bele kumpriende diak liu tan hau anexa mos ezemplu ida nebé hau dezenvolve rasik




Pergunta atu konsidera:
Ezemplu imajinativu deit (la’os kazu konkretu). Karik kompanhia TELEMOR loke vaga ida iha area finansa. CV nebé hatama hamutuk kuaze to’o 200. Entre modelu CV rua iha leten, hau sei fiar katak ema sei hakarak le liu mak CV ida ikus ne’e. Depois de le CV 100 resin mak sira le ita boot nia CV hakerek hanesan ida iha primeiru, hau sei fiar katak, sira sei le liu deit no hakat ba CV sira seluk.

Konkluzaun
Espera katak fó ona informasaun balu ba maluk sira nebe hakarak dezenvolve nia CV diak liu tan. Ida ne’e hanesan sujestaun deit. Hanesan hau dehan iha leten, laiha modelu CV ida mak Estandar Fixu, ka perfeitu. Tan ne’e sample nebé tau ne’e mos hanesan ezemplu deit atu loke maluk balu nia hanoin no bele dezenvolve CV ida diak liu tan ba ita-nia benefisiu. Iha tempu, bele husik hela komentariu iha blog ne’e ho sujestaun no ideia seluk tan. Bele subscribe ka Like blog ne’e. karik balu presiza kopia sample ne’e bele download iha ne'e: CV Ingles, ou CV Tetum


Loron diak,
Abilio Soares
Lafaek Mutin

Oinsá atu prienxe ka hatán essay hirak nebé iha “Section 6” formuláriu Bolsa Estudu ADS nian



Karik maluk sira balu iha interesse atu aplika ba bolsa estudu ADS nian, etapa primeiru mak prienxe formulariu nebé fornese husi edifisiu ADS (agora naran ADAP). Iha tempu hare mos, Lista pergunta ba entrevista Bolsa Estudu
Iha edisaun ida ne’e, hau atu fahe uitoan experiensia oinsá atu prienxe. Hau sei la hakerek kona ba oinsa atu prienxe perguntas hotu nebé iha formulariu nia laran, maibe sei foka liu ba deit perguntas tolu nebé iha Seksaun 6 nia laran. Hau mos sei koko atu fo ezemplu esbosu balu nebé hau rasik prepara atu sai hanesan mata dalan ba ita boot sira.
Atu la dada lia, hau tau kedas pergunta hirak ne’e iha ne’e. Presiza hatene katak pergunta ne’e hau foti husi formulariu tinan 2011 nian, hein katak sei laiha mudansa boot ba pergunta hirak ne’e. Pergunta hirak ne’e mak ne’e:
  1. Describe specifically how your proposed study will directly contribute to your current or future job (Written responses be limited to no more than 300 words)
  2. Describe specifically how your proposed study and/or research will be enable you to contribute to the social and or economic development of your country (written responses be limited to no more than 300 words)
  3. Why do you want to study in Australia and/or New Zealand (Written responses be limited to no more than 300 words)
  4. Is there anything else you would like to add in support of your application for this scholarship (Written responses be limited to no more than 300 words)

Oinsa atu hatan?
Ita koko hare husi pergunta primeiru.
  1. Describe specifically how your proposed study will directly contribute to your current or future job
Nota letra sira nebé hau halo kor metan mahar (BOLD). Tuir hau nia kompriensaun iha lian Ingles, pergunta ne’e focus ba relasaun entre ita nia kursu nebé ita atu foti ho ita nia experiensia servisu agora, no mos ho serbisu nebé abain bain rua ita sei halo wainhira fila mai.




Tamba ne’e, iha ne’e ita sei la koalia kona ba universidade ka buat seluk. Hau hare bebeik maluk balu nia aplikasaun, dalabarak iha parte ida ne’e, sira koalia barak kona ba universidade nebé sira gosta atu ba, ka kursu nebé sira atu foti, maibe la sita fali kona ba kontribuisaun kursu ne’e ba servisu agora ho futuru.

TIPS: resposta nebé diak, mais ou menus, hatán pergunta prinsipál, “tamba saida mak hau foti kursu ne’e (karik hakarak foti kursu Kontabilidade, presiza hatán iha essay númeru ida ne’e, tamba sa mak hau hakarak foti kursu Kontabilidade).”

Wainhira dezenvolve resposta ne’e , konsidera mos pergunta hirak ne’e:
a.       Oinsá hau nia servisu durante ne’e liga ho kursu ida ne’e (ka kontribui ba hau atu hili kursu ida ne’e). Se iha ligasaun, oinsá? Se laiha, tamba sa mak hau hili nafatin kursu ida ne’e.
b.      Oinsá kursu ida ne’e sei kontribui ba hau nia servisu iha futuru?


Ezemplu resposta ba pergunta primeiru.
Ezemplu 1

Ezemplu 2


2.   Describe specifically how your proposed study and/or research will be enable you to contribute to the social and or economic development of your country (written responses be limited to no more than 300 words)

Se pergunta ida antes haré kona ba kontribuisaun kursu ba ita nia servisu (ita nia-an rasik), ida tuir mai ne’e haré liu relasaun husi ita nia kursu ne’e ho dezenvolvimentu sosial no ekonómiku. Atu hatán didiak pergunta ne’e, ita tenki hatene uluk lai ou pelu menus kumpriende lai saida mak dezenvolvimentu sosial no ekonómiku?  Diak liu tan, karik ita hatene kestaun (issue) sosial no kestaun dezenvolvimentu ekonomikus nebé ita nia kursu bele hatán ba, diretamente ou indiretamente.

Iha barak, maibe hau hakarak alista deit balu iha ne’e atu bele loke ita nia hanoin, hanesan, dezempregu, rendimentu kiik (low income), illiteracy, produsaun ai-han menus, estrada nebé la diak, desentralizasaun serbisus ba distritu, ema laiha skill atu serbisu, skill iha área espesifiku menus, kestaun falta rekursus umanus, mal administrasaun, mal jestaun finansa, korupsaun, nsst.

Hatene tiha problema hirak ne’e, halo avaliasaun no ezame ida diak, problemas nebé mak kursu ida ita foti ne’e bele responde.

Ezemplu, se hau hakarak foti kursu Akuntablilidade, problema sosial no ekonómiku saida mak hau sei bele rezolve ho skill nebé hau sei hetan iha kursu Akuntabilidade ne’e?
Se ita hanoin didiak, kursu Akontabilidade sei kontribui ba hamenus korupsaun, mal jestaun finansa, ezekusaun osan nebé diak, nsst.
Atu simplifika, wainhira hakerek ita bele koloka ita nia hanoin hanesan modelu tuir mai ne’e. (Bele modifika, ne’e hanesan sujestaun deit).


Ezemplu ba pergunta 2
Ezemplu 1

Ezemplu 2



3.      Why do you want to study in Australia and/or New Zealand (Written responses be limited to no more than 300 words)

Pergunta ida ne’e klaru los. Husu razaun tamba saida mak hakarak ba eskola iha Australia ka Nova Zelandia. Maibé, atu fo hanoin deit, katak pergunta ida ne’e la husu, tamba sai mak ita hakarak atu ba eskola iha universidade A ka B iha Australia ou Nova Zelandia. Hau dehan hanesan ne’e tamba iha ema balu nebé halo ona peskiza kona ba universidade ruma nebé nia hakarak atu ba, no iha resposta ne’e nia hakerek barak los, “hau hakarak ba Universidade ida ne’e tamba iha hau nia peskiza, hau haré katak, nia oferese kursu kapas, bla bla bla ..”
LAE. Ita tenki fokus ita nia resposta ba “tamba sa mak ita hakarak atu ba eskola iha Australia ka Nova Zelandia”. Ou ho lian seluk, por ezemplu “tamba sa la’os iha Indonesia, tamba sa ita la ba eskola iha Malaysia”
TIPS: wainhira hatán pergunta ne’e la’os alista deit, maibe presiza elabora uitoan. Ita labele dehan deit,  “Australia nia kualidade eskola diak.” Maibe presiza explika tan, tamba saida ita dehan diak, oinsá, nsst

Ezemplu Essay ba perguntas 3
4.     Is there anything else you would like to add in support of your application for this scholarship
Parte ida ne'e livre ba ita atu expressa saida deit mak ita sente bele suporta ita nia aplikasaun. Hanesan ezemplu ita bele koalia kona ba ita nia flexibilidade atu moris iha rai li'ur, independensia (kemandirian), experiensia relevantes nebe ita hanoin sei fasilita ita nia kursu, ita nia kunhesimentu kona ba Australia ka Nova Zelandia, nsst.

Ezemplu respostas ba pergunta 4
Ezemplu 1 - foti mestradu, iha experiensia iha IT no S1 mos eskola IT

Ezemplu 2- Hakarak foti S1, iha experiensia relevante

Ezemplu 3 - foti mestradu, ulukS1 foti HI (Relasaun Internasional) agora hakarak foti Komunikasaun


Ho haraik-an hau hakarak hatete katak, ezemplu sira ne'e hanesan sujestaun husi hau nia hanoin, la'os atu dehan katak resposta hanesan neba mak diak liu. Maibe pelu menus bele fo ideia ba maluk malu nebe presiza tulun.
Hein katak, ita bele uza hanesan modelu atu bele prienxe ita nia formulariu ho diak. Bele uza ezemplu hirak iha leten hanesan referensia, maibe labele copia tamba, karik nain haat ka lima mak kopia husi ne'e, ADS sei hatene katak iha pratika plagiarism, no bele dun dehan katak ita kopia kolega balu nia dokumentu. Sujere atu uza ho responsabilidade
Bele edit, no uza tuir ita nia nesesidade.