Signifika saida ba ha'u nu'udár Katóliku
Semana hirak ikus ne’e, ita hotu akompaña iha grupu indivíduu balu ne’ebé hanaran-an nu’udar bispu ba igreja ida ne’ebé foin harii, koñesidu ho naran Igreja Católica Carismático Timor-Leste (ICCTL). Sira nia aparensia iha públiku liu-liu iha mídia sosiál no iha públiku halo públiku barak kestiona, liuliu katóliku fiél sira ne'ebé maka fiar makaas ba hanorin sira hosi Igreja ne'ebé bazeia iha Roma. Ema sempre temi dehan “batina” mean, mais lalós. Batina mak hena ka roupa nebe frater, bruder, padre no bispo sira uza iha roupa babain nia leten. Ida nebe “bispo” ICCTL sira uza ne'e bolu casulas—roupa litúrjiku sira ne'ebé uza durante Misa, roupa ne'ebé baibain amlulik ordenadu sira ka relijiozu sira uza hodi halo misa ka selebrasaun ruma. Simbóliku ne’ebé uza sala hatais litúrjiku ne’e deit mos hamosu ona konfuzaun, tanba fó impresaun hanesan autoridade Katólika lejítima ida, maske, Igreja Katólika Romana la rekoñese.
Iha entrevista foin lalais ne’e líder sira
ICCTL nian publikamente deklara ona katak sira la no sei la hakru’uk ba
autoridade Amu-Papa ka Vatikanu nian. Maski nune'e, sira nafatin bolu sira-nia
an "Katóliku". Alegasaun ida-ne'e aprezenta kontradisaun teolójika no
ekleziolójika. Ema ida labele reklama katak nia Katóliku enkuantu rejeita
fundasaun ne'ebé define Katolisizmu: unidade ho Amu-Papa no Igreja universál. Hakerek
simples ida-ne'e hakarak esplika bainhira ita bolu an rasik nu'udar Katóliku
enkuantu rejeita autoridade Roma nian ne’e la'ós de'it inkonsistente maibé
enganozu. Hakerek ida-ne'e sei uza istória Igreja nian, hanorin sira, no
ezemplu sira separasaun pasadu nian hodi klarifika asuntu ne'e.
Presedente
Istóriku sira: Martin Luther no Liurai Enrique VIII
Ses-an hosi komuñaun ho Igreja Katólika
la'ós fenómenu foun ida. Igreja hasoru ona dezafiu sira hanesan ne'e iha
istória tomak. Ezemplu notável ida maka Martin Luther, monge (monk ka
biarawain), amlulik no teólogu Katóliku Alemaña nian iha inísiu dékada 1500
nian. Lutero inisialmente buka atu reforma Igreja husi laran. Maibé, liuhusi
nia estudu Bíblia nian, nia sai preokupadu ho korrupsaun ne'ebé nia haree iha
momentu ne’ebá—liuliu fa'an induljénsia sira, iha ne'ebé enkoraja ema atu sosa
dokumentu sira hodi hamenus sira nia tempu ka ema ne'ebé sira hadomi nia tempu
iha purgatóriu. Nia sente katak prátika ida-ne'e distorse mensajen Evanjellu
nian no abuza fiar-na'in sira nia konfiansa. Iha mos asuntu lubun ida nebe sai
hanesan ninia alvu ba protesta. Maibé sei la diskuti iha hakerek ida ne’e.
Luter nia konkluzaun teolójika sira
ikusmai hamosu Reforma Protestante. Nia rejeita autoridade Amu-Papa nian no
papél tradisaun Igreja nian iha interpretasaun Eskritura nian. Nia dezenvolve
saida maka koñesidu nu'udar "Solas Tolu" - Sola Scriptura (Eskritura
Mesak deit), Sola Gratia (Grasa Mesak deit), no Sola Fide (Fiar Mesak deit).
Prinsípiu sira-ne'e maka forma fundasaun Protestantismu nian no hases nia husi
Igreja Katólika. Maski iha inísiu nia la iha intensaun atu kria Igreja foun,
Luter nia rejeisaun ba autoridade Katólika hamoris movimentu sarani foun ida.
Depois de ida ne’e nia la bolu nia-an Katóliku nafatin.
Ezemplu signifikativu seluk maka Liurai
Enrique VIII hosi Inglaterra. Hafoin nia maun Arthur
mate, Enrique kaben ho nia maun nia feen-faluk, Catherine of Aragon. Maski
Amu-Papa fó lisensa espesiál ba kazamentu ne'e, tinan barak liutiha Henry husu
anulasaun, hodi reklama katak kazamentu ne'e la válidu. Bainhira Amu-Papa lakohi fó, Enrique hadook-an
hosi Igreja Katólika Romana no harii Igreja Inglaterra nian (Church of England),
hodi deklara nia-an nu'udar Xefe Supremu ba Igreja Inglaterra. Enkuantu nia
mantein rituál katóliku barak, nia rejeita autoridade papal, hodi kria ho
efetivu instituisaun relijioza foun ida.
Figura rua ne'e—Martin Luther no Enrique
VIII—ikusmai harii ka inspira igreja sira ne'ebé diferente hosi Katolisizmu.
Importante, sira la kontinua bolu sira-nia an nu'udar Katóliku enkuantu rejeita
Roma. Pelu kontráriu, ICCTL reklama identidade Katólika enkuantu nega ninia
pilár ida ne’ebé sentrál liu: komuñaun ho Amu-Papa. Ida-ne'e istórikamente la
loos no teolojikamente enganozu.
Signifikadu
hosi "Katóliku": Unidade, Tradisaun, no Autoridade
Atu sai Katóliku la'ós de'it label ida ka
deklarasaun pesoál fiar nian. Sai Katóliku signifika pertense ba komunidade ida
ne'ebé vizivel, estruturadu, no globál ne'ebé harii hosi Jezús Kristu. Igreja
Katólika harii iha ai-riin esensiál sira tuir mai ne’e:
A. Unidade ho Amu-Papa no Bispu sira
Sarani Katóliku sira fiar katak Amu-Papa
mak Saun Pedro nia susesór, apóstolu ne’ebé Jezús fó fiar atu lidera Ninia
Igreja (Mateus 16:18). Halo komuñaun ho Amu-Papa la’ós opsionál; ida-ne'e maka
sinál vizivel ida unidade (komuãun) nian ho Kreda universál. Bispu sira, iha
uniaun ho Amu-Papa, lori misaun apostólika atu hanorin, santifika no ukun
sarani sira.
Protestante sira, porezemplu, hadook-an
hosi estrutura ida-ne'e hodi rejeita Amu-Papa nia autoridade no kria fundasaun
teolójika foun sira. Dokumentu xave ida ne'ebé apoia identidade Protestante
maka teólogu Luteranu Theodore Engelder nia artigu iha tinan 1916 ne'ebé
deskreve "Prinsípiu Tolu Reformasaun nian" Sola Scriptura (Eskritura deit),
Sola Gratia (Grasa deit), no Sola Fide (Fiar deit).
La hanesan ho Protestante, Igreja Katólika sira bazeia sira nia fiar iha fundasaun tolu: Biblia, Tradisaun Sagrada no Majistériu (Magisterium).
a. a. Biblia:
Bíblia Katólika maka kolesaun kompletu hosi livru sagradu sira ne'ebé rekoñese hosi Igreja Katólika nu'udar inspirasaun divina no autoridade ba asuntu sira fiar no morál nian. Ida-ne'e inklui Testamentu Tuan no Testamentu Foun, ne'ebé kompostu hosi totál livru 73—46 iha Testamentu Tuan no 27 iha Testamentu Foun. Maibé Bíblia Protestante nian iha livru 66 deʼit.
b. b. Tradisaun Sagrada
Iha Igreja Katólika, Tradisaun Sagrada refere ba transmisaun moris fiar nian — hanorin sira, prátika sira, no lia-loos sira ne'ebé maka hatutan hosi Jezús no apóstolu sira liuhosi Igreja, iha Espíritu Santu nia orientasaun. Ida-ne'e inklui la'ós de'it saida maka hakerek iha Bíblia, maibé mós interpretasaun ne'ebé la'o hela no esperiénsia moris hosi Kreda nia fiar iha istória tomak.
Porezemplu, fiar esensiál sira hanesan Trindade, Kánon Eskritura nian (lista livru sira ne'ebé inklui iha Bíblia), Sakramentu sira, Prezensa Reál Jezús nian iha Eukaristia, venerasaun ba Maria no santu sira, no mós prátika litúrjika sira no estrutura Igreja nian — inklui knaar bispu sira-nian, amlulik sira-nian, no Amu-Papa nian — hotu-hotu prezerva no pasa ona liuhosi Tradisaun Sagradu sira.
Tradisaun sira-ne'e hato'o ho klaru, ho fiél, no konsistente liuhosi hanorin no prátika ofisiál Igreja nian liu-husi:
· Igreja nia dokumentu sira hanesan
ensíklika no katesizmu sira,
· Desizaun sira husi konsellu Igreja nian,
· Karta pastorál no instrusaun husi bispu
sira,
· Liturjia sira no sakramentu sira,
· Edukasaun Katólika, no
· Espresaun fiar loroloron nian hanesan omilia no vida parókia nian.
Liuhusi Tradisaun Sagrada, Kreda garante katak fiar metin nafatin iha Kristu no apóstolu sira-nia hanorin orijinál, hodi hatán mós ho laran-metin ba dezafiu sira jerasaun foun ida-idak nian.
c. c. Majistériu: Autoridade Ensinu Igreja nian
Majistériu refere ba Igreja nia autoridade atu interpreta ho auténtiku Eskritura no Tradisaun. Ida-ne'e halo hosi Amu-Papa no bispu sira iha uniaun ho Amo Papa rasik. Amo Papa mak nu’udár Magistériu Supremu. Tuir Katesizmu Igreja Katólika nian, Majistériu mak atu guarda, esplika no transmite ho fidelidade Maromak nia lia-loos ne'ebé revela ona. La ho autoridade hanorin ida-ne'e, ema ida-idak sei interpreta Bíblia tuir sira nia dalan rasik, hodi hamosu divizaun no konfuzaun. Ho ida ne’e mak ema Católico sira labele interpreta Biblia tuir sira nia preferência rasik. Bainhira mosu dezentendimentu, Amu-Papa, nu’udar autoridade aas liu iha mundu, iha liafuan ikus iha asuntu fiar no morál nian. Ninia hanorin sira, hamutuk ho bispu sira-nian, hato'o ba Katóliku sira hotu liuhosi dokumentu ofisiál sira Igreja nian, Misa, omilia sira, katekeze, no instrusaun pastorál.
Tamba Sa
ICCTL Labele Bolu Nia An Katóliku
Igreja hanorin katak sai Katóliku
signifika iha komuñaun vizível ho Amu-Papa no Kreda mundiál. Rejeita autoridade
papal nian enkuantu uza nafatin naran "Katóliku" maka enganozu.
Ida-ne'e hanesan reklama katak ita halo parte iha ekipa futeból ida enkuantu
lakohi tuir treinadór ka regra jogu nian. Ekipa ida bele funsiona de'it
bainhira nia membru sira tuir misaun no lideransa komún.
Iha misa hotu-hotu, ita reza ba Amu-Papa,
ita-nia bispu lokál sira, no kleru hotu, hodi reafirma ita-nia unidade ka
komuñaun ho Igreja nia ierarkia. Bainhira ligasaun ida-ne'e kotu, unidade ne'e
kotu, no indivíduu ka grupu sai hosi komuñaun tomak ho Igreja Katólika.
Tamba iha Majistériu ne’ebé Amo Papa mak
hanesan Majistériu Supremu, ita labele interpreta Bíblia no doutrina Igreja
nian tuir ita-nia gostu. Sé ita ses-an ona husi tradisaun nebe iha, la halo
tuir ona tradisaun sira-ne’ebé mai husi Majistériu, ita ses-an ona husi Igreja
Katólika no la hanaran-an hanesan ona ema Katóliku.
ICCTL bele estabelese ninia forma rasik
kultu Kristaun ketak, maibé labele lori konfuzaun ba fiar-na’in sira hodi
bolu-an nu’udar ema Katóliku. Katolisizmu la’ós de’it estilu liturjia nian,
naran ida, ka identidade ida; maibé Kreda ida ne'ebé estruturadu tebes, globál,
no vizivel ne'ebé unidu iha Amu-Papa nia lideransa, ho fundamentu klaru iha
Sagrada Eskritura, Sagrada Tradisaun, no Majistériu.
Konkluzaun
Liafuan "Katóliku" signifika "universál". Igreja
Katólika haree nia-an la'ós hanesan kolesaun ida hosi fiar-na'in ida-idak ho
opiniaun oioin, maibé hanesan isin ida ne'ebé unidu (komuñaun) ne'ebé iha abut
iha Kristu no lidera hosi susesór sira apóstolu sira-nian. Ninia unidade ne’e tantu espirituál no mos vizivel, espresa iha fiar komún,
sakramentu sira, no lideransa.
Rejeita autoridade Papa no Roma Vatikanu signifika
sai husi komuñaun. Tanba ne’e, grupu ka ema sira ne’ebé rejeita autoridade ne’e
labele temi nia-an nu’udár “Katóliku.” Mai ita metin nafatin iha ita-nia
komprensaun kona-ba saida loos signifika sai Katóliku: kompromisu ida ho Kreda
ne’ebé Kristu harii, iha unidade ho Amu-Papa, ho abut iha Sagrada Eskritura no Sagrada
Tradisaun, no orienta husi Espíritu Santu liuhusi Majistériu.
Hakerek husi: Bill Soares
No comments:
Post a Comment