Search This Blog

Monday, April 21, 2025

La Halo tuir ona Roma Vatikanu, hau sei Katoliku ka lae? Reflesaun ba Unidade, Autoridade no Identidade



Signifika saida ba ha'u nu'udár Katóliku  

Semana hirak ikus ne’e, ita hotu akompaña iha grupu indivíduu balu ne’ebé hanaran-an nu’udar bispu ba igreja ida ne’ebé foin harii, koñesidu ho naran Igreja Católica Carismático Timor-Leste (ICCTL). Sira nia aparensia iha públiku liu-liu iha mídia sosiál no iha públiku halo públiku barak kestiona, liuliu katóliku fiél sira ne'ebé maka fiar makaas ba hanorin sira hosi Igreja ne'ebé bazeia iha Roma. Ema sempre temi dehan “batina” mean, mais lalós. Batina mak hena ka roupa nebe frater, bruder, padre no bispo sira uza iha roupa babain nia leten. Ida nebe “bispo” ICCTL sira uza ne'e bolu casulas—roupa litúrjiku sira ne'ebé uza durante Misa, roupa ne'ebé baibain amlulik ordenadu sira ka relijiozu sira uza hodi halo misa ka selebrasaun ruma. Simbóliku ne’ebé uza sala hatais litúrjiku ne’e deit mos hamosu ona konfuzaun, tanba fó impresaun hanesan autoridade Katólika lejítima ida, maske, Igreja Katólika Romana la rekoñese.

Iha entrevista foin lalais ne’e líder sira ICCTL nian publikamente deklara ona katak sira la no sei la hakru’uk ba autoridade Amu-Papa ka Vatikanu nian. Maski nune'e, sira nafatin bolu sira-nia an "Katóliku". Alegasaun ida-ne'e aprezenta kontradisaun teolójika no ekleziolójika. Ema ida labele reklama katak nia Katóliku enkuantu rejeita fundasaun ne'ebé define Katolisizmu: unidade ho Amu-Papa no Igreja universál. Hakerek simples ida-ne'e hakarak esplika bainhira ita bolu an rasik nu'udar Katóliku enkuantu rejeita autoridade Roma nian ne’e la'ós de'it inkonsistente maibé enganozu. Hakerek ida-ne'e sei uza istória Igreja nian, hanorin sira, no ezemplu sira separasaun pasadu nian hodi klarifika asuntu ne'e.

Presedente Istóriku sira: Martin Luther no Liurai Enrique VIII

Ses-an hosi komuñaun ho Igreja Katólika la'ós fenómenu foun ida. Igreja hasoru ona dezafiu sira hanesan ne'e iha istória tomak. Ezemplu notável ida maka Martin Luther, monge (monk ka biarawain), amlulik no teólogu Katóliku Alemaña nian iha inísiu dékada 1500 nian. Lutero inisialmente buka atu reforma Igreja husi laran. Maibé, liuhusi nia estudu Bíblia nian, nia sai preokupadu ho korrupsaun ne'ebé nia haree iha momentu ne’ebá—liuliu fa'an induljénsia sira, iha ne'ebé enkoraja ema atu sosa dokumentu sira hodi hamenus sira nia tempu ka ema ne'ebé sira hadomi nia tempu iha purgatóriu. Nia sente katak prátika ida-ne'e distorse mensajen Evanjellu nian no abuza fiar-na'in sira nia konfiansa. Iha mos asuntu lubun ida nebe sai hanesan ninia alvu ba protesta. Maibé sei la diskuti iha hakerek ida ne’e.

Luter nia konkluzaun teolójika sira ikusmai hamosu Reforma Protestante. Nia rejeita autoridade Amu-Papa nian no papél tradisaun Igreja nian iha interpretasaun Eskritura nian. Nia dezenvolve saida maka koñesidu nu'udar "Solas Tolu" - Sola Scriptura (Eskritura Mesak deit), Sola Gratia (Grasa Mesak deit), no Sola Fide (Fiar Mesak deit). Prinsípiu sira-ne'e maka forma fundasaun Protestantismu nian no hases nia husi Igreja Katólika. Maski iha inísiu nia la iha intensaun atu kria Igreja foun, Luter nia rejeisaun ba autoridade Katólika hamoris movimentu sarani foun ida. Depois de ida ne’e nia la bolu nia-an Katóliku nafatin.

Ezemplu signifikativu seluk maka Liurai Enrique VIII hosi Inglaterra. Hafoin nia maun Arthur mate, Enrique kaben ho nia maun nia feen-faluk, Catherine of Aragon. Maski Amu-Papa fó lisensa espesiál ba kazamentu ne'e, tinan barak liutiha Henry husu anulasaun, hodi reklama katak kazamentu ne'e la válidu. Bainhira Amu-Papa lakohi fó, Enrique hadook-an hosi Igreja Katólika Romana no harii Igreja Inglaterra nian (Church of England), hodi deklara nia-an nu'udar Xefe Supremu ba Igreja Inglaterra. Enkuantu nia mantein rituál katóliku barak, nia rejeita autoridade papal, hodi kria ho efetivu instituisaun relijioza foun ida.

Figura rua ne'e—Martin Luther no Enrique VIII—ikusmai harii ka inspira igreja sira ne'ebé diferente hosi Katolisizmu. Importante, sira la kontinua bolu sira-nia an nu'udar Katóliku enkuantu rejeita Roma. Pelu kontráriu, ICCTL reklama identidade Katólika enkuantu nega ninia pilár ida ne’ebé sentrál liu: komuñaun ho Amu-Papa. Ida-ne'e istórikamente la loos no teolojikamente enganozu.

Signifikadu hosi "Katóliku": Unidade, Tradisaun, no Autoridade

Atu sai Katóliku la'ós de'it label ida ka deklarasaun pesoál fiar nian. Sai Katóliku signifika pertense ba komunidade ida ne'ebé vizivel, estruturadu, no globál ne'ebé harii hosi Jezús Kristu. Igreja Katólika harii iha ai-riin esensiál sira tuir mai ne’e:

A. Unidade ho Amu-Papa no Bispu sira

Sarani Katóliku sira fiar katak Amu-Papa mak Saun Pedro nia susesór, apóstolu ne’ebé Jezús fó fiar atu lidera Ninia Igreja (Mateus 16:18). Halo komuñaun ho Amu-Papa la’ós opsionál; ida-ne'e maka sinál vizivel ida unidade (komuãun) nian ho Kreda universál. Bispu sira, iha uniaun ho Amu-Papa, lori misaun apostólika atu hanorin, santifika no ukun sarani sira.

Protestante sira, porezemplu, hadook-an hosi estrutura ida-ne'e hodi rejeita Amu-Papa nia autoridade no kria fundasaun teolójika foun sira. Dokumentu xave ida ne'ebé apoia identidade Protestante maka teólogu Luteranu Theodore Engelder nia artigu iha tinan 1916 ne'ebé deskreve "Prinsípiu Tolu Reformasaun nian" Sola Scriptura (Eskritura deit), Sola Gratia (Grasa deit), no Sola Fide (Fiar deit).

La hanesan ho Protestante, Igreja Katólika sira bazeia sira nia fiar iha fundasaun tolu: Biblia, Tradisaun Sagrada no Majistériu (Magisterium).

a.     a. Biblia:

Bíblia Katólika maka kolesaun kompletu hosi livru sagradu sira ne'ebé rekoñese hosi Igreja Katólika nu'udar inspirasaun divina no autoridade ba asuntu sira fiar no morál nian. Ida-ne'e inklui Testamentu Tuan no Testamentu Foun, ne'ebé kompostu hosi totál livru 73—46 iha Testamentu Tuan no 27 iha Testamentu Foun. Maibé Bíblia Protestante nian iha livru 66 deʼit.

b.      b. Tradisaun Sagrada

Iha Igreja Katólika, Tradisaun Sagrada refere ba transmisaun moris fiar nian — hanorin sira, prátika sira, no lia-loos sira ne'ebé maka hatutan hosi Jezús no apóstolu sira liuhosi Igreja, iha Espíritu Santu nia orientasaun. Ida-ne'e inklui la'ós de'it saida maka hakerek iha Bíblia, maibé mós interpretasaun ne'ebé la'o hela no esperiénsia moris hosi Kreda nia fiar iha istória tomak.

Porezemplu, fiar esensiál sira hanesan Trindade, Kánon Eskritura nian (lista livru sira ne'ebé inklui iha Bíblia), Sakramentu sira, Prezensa Reál Jezús nian iha Eukaristia, venerasaun ba Maria no santu sira, no mós prátika litúrjika sira no estrutura Igreja nian — inklui knaar bispu sira-nian, amlulik sira-nian, no Amu-Papa nian — hotu-hotu prezerva no pasa ona liuhosi Tradisaun Sagradu sira.

Tradisaun sira-ne'e hato'o ho klaru, ho fiél, no konsistente liuhosi hanorin no prátika ofisiál Igreja nian liu-husi:

·       Igreja nia dokumentu sira hanesan ensíklika no katesizmu sira,

·       Desizaun sira husi konsellu Igreja nian,

·       Karta pastorál no instrusaun husi bispu sira,

·       Liturjia sira no sakramentu sira,

·       Edukasaun Katólika, no

·       Espresaun fiar loroloron nian hanesan omilia no vida parókia nian.

Liuhusi Tradisaun Sagrada, Kreda garante katak fiar metin nafatin iha Kristu no apóstolu sira-nia hanorin orijinál, hodi hatán mós ho laran-metin ba dezafiu sira jerasaun foun ida-idak nian.


c.      c. Majistériu: Autoridade Ensinu Igreja nian

      Majistériu refere ba Igreja nia autoridade atu interpreta ho auténtiku Eskritura no Tradisaun. Ida-ne'e halo hosi Amu-Papa no bispu sira iha uniaun ho Amo Papa rasik. Amo Papa mak nu’udár Magistériu Supremu. Tuir Katesizmu Igreja Katólika nian, Majistériu mak atu guarda, esplika no transmite ho fidelidade Maromak nia lia-loos ne'ebé revela ona. La ho autoridade hanorin ida-ne'e, ema ida-idak sei interpreta Bíblia tuir sira nia dalan rasik, hodi hamosu divizaun no konfuzaun. Ho ida ne’e mak ema Católico sira labele interpreta Biblia tuir sira nia preferência rasik. Bainhira mosu dezentendimentu, Amu-Papa, nu’udar autoridade aas liu iha mundu, iha liafuan ikus iha asuntu fiar no morál nian. Ninia hanorin sira, hamutuk ho bispu sira-nian, hato'o ba Katóliku sira hotu liuhosi dokumentu ofisiál sira Igreja nian, Misa, omilia sira, katekeze, no instrusaun pastorál.

 

Tamba Sa ICCTL Labele Bolu Nia An Katóliku

Igreja hanorin katak sai Katóliku signifika iha komuñaun vizível ho Amu-Papa no Kreda mundiál. Rejeita autoridade papal nian enkuantu uza nafatin naran "Katóliku" maka enganozu. Ida-ne'e hanesan reklama katak ita halo parte iha ekipa futeból ida enkuantu lakohi tuir treinadór ka regra jogu nian. Ekipa ida bele funsiona de'it bainhira nia membru sira tuir misaun no lideransa komún.

Iha misa hotu-hotu, ita reza ba Amu-Papa, ita-nia bispu lokál sira, no kleru hotu, hodi reafirma ita-nia unidade ka komuñaun ho Igreja nia ierarkia. Bainhira ligasaun ida-ne'e kotu, unidade ne'e kotu, no indivíduu ka grupu sai hosi komuñaun tomak ho Igreja Katólika.

Tamba iha Majistériu ne’ebé Amo Papa mak hanesan Majistériu Supremu, ita labele interpreta Bíblia no doutrina Igreja nian tuir ita-nia gostu. Sé ita ses-an ona husi tradisaun nebe iha, la halo tuir ona tradisaun sira-ne’ebé mai husi Majistériu, ita ses-an ona husi Igreja Katólika no la hanaran-an hanesan ona ema Katóliku.

ICCTL bele estabelese ninia forma rasik kultu Kristaun ketak, maibé labele lori konfuzaun ba fiar-na’in sira hodi bolu-an nu’udar ema Katóliku. Katolisizmu la’ós de’it estilu liturjia nian, naran ida, ka identidade ida; maibé Kreda ida ne'ebé estruturadu tebes, globál, no vizivel ne'ebé unidu iha Amu-Papa nia lideransa, ho fundamentu klaru iha Sagrada Eskritura, Sagrada Tradisaun, no Majistériu.

Konkluzaun

Liafuan "Katóliku" signifika "universál". Igreja Katólika haree nia-an la'ós hanesan kolesaun ida hosi fiar-na'in ida-idak ho opiniaun oioin, maibé hanesan isin ida ne'ebé unidu (komuñaun) ne'ebé iha abut iha Kristu no lidera hosi susesór sira apóstolu sira-nian. Ninia unidade ne’e tantu espirituál no  mos vizivel, espresa iha fiar komún, sakramentu sira, no lideransa.

Rejeita autoridade Papa no Roma Vatikanu signifika sai husi komuñaun. Tanba ne’e, grupu ka ema sira ne’ebé rejeita autoridade ne’e labele temi nia-an nu’udár “Katóliku.” Mai ita metin nafatin iha ita-nia komprensaun kona-ba saida loos signifika sai Katóliku: kompromisu ida ho Kreda ne’ebé Kristu harii, iha unidade ho Amu-Papa, ho abut iha Sagrada Eskritura no Sagrada Tradisaun, no orienta husi Espíritu Santu liuhusi Majistériu.


Hakerek husi: Bill Soares

No comments: